U ovom radu konduktometrijski je ispitano ponašanje natrijeva klorida i rubidijeva bromida u smjesama 2-metilpropan-2-ola i vode, kalijeva klorida u smjesama etanola i vode te cezijeva bromida u smjesama butan-2-ola i vode pri pet temperatura u temperaturnom području od 288.15 K do 308.15 K. Iz koncentracijske ovisnosti elektrolitne vodljivosti razrijeđenih otopina izvedene su granična molarna provodnost ( Λo ) i termodinamička konstanta ravnoteže za ionsku asocijaciju (K A ). U obradi je korišten model provodnosti utemeljen na jednadžbi Lee-Wheaton. Rješavanjem modela dobivene su i vrijednost asocijacijskog razmaka. S pomoću tog parametra procijenjeni su veličina i oblik ionskog para. Iz temperaturne ovisnosti K A i Λo dobivene su termodinamičke veličine za reakciju asocijacije (ΔG°, ΔH° i ΔS°) kao i aktivacijska entalpija ionskog gibanja (ΔH*) pri 298.15 K. Zatim je konduktometrijski ispitan natrijev bromid u trokomponentnoj smjesi 1- oktanola, etanola i vode, tj mikroemulzijama bez prisutnosti surfaktanta popularno zvanim „Surfactant-free Microemulsions“. Primjenom teorije perkolacije određeni su mikrostruktura, strukturalne promjene i prijelazi navedenog sustava. Fizikalno- kemijska svojstva, morfologija i struktura mikroemulzijskih agregata potvrđeni su: dinamičkim raspršenjem svjetla (DLS) i statičkim raspršenjem svjetla (SLS). Strukturalni prijelaz utvrđen konduktometrijski ispitan je transmisijskom elektronskom mikroskopijom (TEM), određivanjem napetosti površine u tom području te određivanjem kritične koncentracije micelizacije (c.m.c.), a slijedno s tim i standardne Gibbsove energije micelizacije. alkalijski kloridi, alkalijski bromidi, asocijacijski razmak, smjese 2- metilpropan-2-ola i vode, smjese etanola i vode, smjese butan-2-ola i vode, smjese 1- oktanola, etanola i vode, termodinamičke veličine, vodljivost, Waldenov produkt, dinamičko i statičko raspršenje svjetlosti, napetost površine, kritična koncentracija micelizacije , transmisijska elektronska mikroskopija.