Paginacija
-
-
Brza metoda za detekciju glukozinolata u samoniklim biljkama porodice Brassicaceae
-
Ljilja Žilić U ovom radu proučavani su razgradni produkti glukozinolata šest samoniklih biljnih vrsta porodice Brassicaceae i to: Aurinia sinuata (L.) Griseb. (izverugana gromotulja), Aurinia leucadea (Guss.) K. Koch (jadranska rumenica), Bunias erucago (L.) (čunjasti repušac), Capsella rubella Reut. (sredozemna rusomača), Cardaria draba (L.) Desv. (streličasta grbica) i Sisymbrium officinale (L.) Scop. (strižuša). Ove biljne vrste rasprostranjene su u ...
-
-
Bubrenje poli(akril-amida) u različitim vodenim otopinama
-
Alisa Kupus Biorazgradljivi polimerni materijali intenzivno se istražuju zadnjih desetljeća. Njihova primjena postaje sve šira pa tako ponekad zamjenjuju konvencionalne polimere. Jedan od takvih biorazgradljivih polimera je i poli(akril-amid) (PAM) koji ima sve širu primjenu zahvaljujući sposobnosti upijanja i zadržavanja velike količine tekućine. U ovom radu praćena je kinetika bubrenja poli(akril-amida) u nekoliko različitih otopina: destiliranoj vodi, vodovodnoj vodi, otopini...
-
-
Citotoksična aktivnost eteričnog ulja kadulje (Salvia officinalis L.) i smilja (Helichrysum italicum (Roth) G. Don.)
-
Zvonimir Jažo Uzorci samoniklih biljaka, kadulje (lat. Salvia officinalis L.) i smilja (lat. Helichrysum italicum (Roth) G. Don.) sakupljeni su na području Dalmacije i Bosne i Hercegovine. Izolacija eteričnih ulja izvršena je postupkom hidrodestilacije u modificiranoj aparaturi po Clevengeru. Pretražnom elektronskom mikroskopijom na biljnom tkivu uočene su i fotografirane žlijezde u kojima biljka skladišti eterično ulje. Kemijski sastav eteričnih ulja određen je...
-
-
Citotoksični učinak Chelidonium majus, Alchemilla vulgaris i Polygonium aviculare na različite stanične linije humanih karcinoma
-
Anni Mikić Cilj istraţivanja bio je ispitati citotoksičnost vodenih ekstrakata biljaka Chelidonium majus (rosopas),
Alchemilla vulgaris (vrkuta), Polygonum aviculare (troskot) na stanične linije humanih karcinoma mokraćnog
mjehura (RT4, T24), dojke (MDA-MB-231), te pluća (A-549). Karcinomske stanice izloţene su različitim
koncentracijama ekstrakata biljaka (0.1 g/, 0.25 g/L, 0.5 g/L i 1 g/L) i različitim vremenskim intervalima (4, 24,
48 i 72 sata). Postotak stanica koje su...
-
-
Citotoksično djelovanje farnezola i nerolidola na staničnu liniju raka mokraćnog mjehura
-
Lucija Guć Riječ tumor označava skup promijenjenih stanica koje pokazuju nepravilan i progresivan rast. Nastajanje tumora ne događa se odjednom, već je to proces koji se sastoji od genotipskih i fenotipskih promjena. Tumori mogu biti benigni ili maligni. Maligni tumori su agresivniji, metastaziraju šireći se u okolna zdrava tkiva preko krvožilnog sustava, dok benigni tumori ne stvaraju metastaze. Rak ili karcinom predstavlja maligni oblik tumora, on nastaje ...
-
-
Citotoksično djelovanje izotiocijanata iz porodice kupusnjača na različite stanične linije humanih karcinoma mjereno MTT metodom
-
Mirna Župić Cilj istraživanja je bio ispitati citotoksični učinak određenih izotiocijanata iz porodice kupusnjača na dvije stanične linije humanih karcinoma: T24 i A1235. Korišteni izotiocijanati su: alil-, fenil-, benzil-, 2-fenil etil-, izopropil-, 4-metoksifenil-, 3-metoksifenil-, p-tolil- i 4-(metiltio)-fenil izotiocijanat. Stanice karcinoma mokraćnog mjehura tretirane su izotiocijanatima u koncentraciji od 5μM, 10μM, 0,5mM i 5mM, a stanice ...
-
-
Citotoksičnost 3-aminofenilboronične kiseline i indometacina
-
Ljubica Bosnić Kemija borovih spojeva postaje sve veći predmet istraživanja zbog specifičnih svojstava bora i njegovih spojeva koji mogu imati primjenu u medicini i farmaciji. Boronične kiseline su kemijski spojevi koji sadrže trovalentni borov atom. Njihova blaga reaktivnost i stabilnost čine boronične kiseline atraktivnim sintetičkim međuproduktima. Borovi spojevi posjeduju značajna biološki aktivna svojstva koja mogu biti od iznimne koristi u liječenju mnogih bolesti. Spoj,...
-
-
Citotoksičnost seskviterpenskih laktona cinaropikrina i kostunolida
-
Katarina Jovanović Seskviterpeni su prirodni kemijski spojevi koji su po svojoj kemijskoj strukturi C-15 terpenoidi. Pojavljuju se kao ugljikovodici ili u oksidiranoj formi kao alkoholi, aldehidi, kiseline ili laktoni u prirodi. Važni su sastojci biljnih ekstrakata i esencijalnih ulja koja imaju značajnu primjenu u medicinskim, mirisnim pripravcima ili sapunima. Seskviterpenski laktoni posjeduju značajna biološki aktivna svojstva koja mogu biti od iznimne koristi u liječenju ...
-
-
Dalmatinski pršut
-
Antonia Vuleta U ovom radu opisan je hrvatski gastronomski specijalitet, Dalmatinski pršut. Opisano je kakvu sirovinu smijemo koristiti, koje dodatke i začine smijemo upotrebljavati te pravilan slijed faza u tehnološkom procesu, što je vrlo vaţno kako bi se što bolje odvio tehnološki postupak proizvodnje. Upravo zbog svog specifičnog postupka imamo proizvod s jedinstvenim spojem mirisa, okusa i kvalitete. U radu su opisane razlike s drugim hrvatskim pršutima u tijeku...
Paginacija