prikaz prve stranice dokumenta Antioksidacijska svojstva ljekovitog bilja
  Preuzmi
PDF 902.15 KB
diplomski rad
Antioksidacijska svojstva ljekovitog bilja
diplomski rad
2020. urn:nbn:hr:167:912695
Smoljo, Marina
Sveučilište u Splitu
Kemijsko-tehnološki fakultet
Odsjek za inženjerstvo i tehnologije

Citirajte ovaj rad

Smoljo, M. (2020). Antioksidacijska svojstva ljekovitog bilja : diplomski rad (Diplomski rad). Split: Sveučilište u Splitu, Kemijsko-tehnološki fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:167:912695

Smoljo, Marina. "Antioksidacijska svojstva ljekovitog bilja : diplomski rad." Diplomski rad, Sveučilište u Splitu, Kemijsko-tehnološki fakultet, 2020. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:167:912695

Smoljo, Marina. "Antioksidacijska svojstva ljekovitog bilja : diplomski rad." Diplomski rad, Sveučilište u Splitu, Kemijsko-tehnološki fakultet, 2020. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:167:912695

Smoljo, M. (2020). 'Antioksidacijska svojstva ljekovitog bilja : diplomski rad', Diplomski rad, Sveučilište u Splitu, Kemijsko-tehnološki fakultet, citirano: 20.11.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:167:912695

Smoljo M. Antioksidacijska svojstva ljekovitog bilja : diplomski rad [Diplomski rad]. Split: Sveučilište u Splitu, Kemijsko-tehnološki fakultet; 2020 [pristupljeno 20.11.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:167:912695

M. Smoljo, "Antioksidacijska svojstva ljekovitog bilja : diplomski rad", Diplomski rad, Sveučilište u Splitu, Kemijsko-tehnološki fakultet, Split, 2020. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:167:912695

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:167:912695
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovAntioksidacijska svojstva ljekovitog bilja : diplomski rad
Naslov (engleski)Antioxidant prorperties of herbs : diploma thesis
AutorMarina Smoljo
MentorDanijela Skroza (mentor)
Član povjerenstvaMiće Jakić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaZvonimir Marijanović (član povjerenstva)
Član povjerenstvaDanijela Skroza (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Splitu
Kemijsko-tehnološki fakultet
(Odsjek za inženjerstvo i tehnologije)
Split
Datum i država obrane2020-10-21, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOTEHNIČKE ZNANOSTI
Prehrambena tehnologija
Sažetak
Zabrinutost potrošača o štetnosti sintetskih aditiva sve više utječe na primjenu prirodnih aditiva koji jednako dobro mogu osigurati sigurnu i kvalitetnu hranu. Interes za mogućom primjenom prirodnih dodataka u hrani, bilo da se spriječi rast patogena koji se prenose hranom ili da se odgodi njeno oksidativno kvarenje, sve je veći. Mnoga istraživanja ukazuju na činjenicu da biljni ekstrakti zahvaljujući fenolnim spojevima, posjeduju dobra antioksidacijska svojstva. Za određivanje aktivnosti nekog uzorka, koriste se različite metode temeljene na različitim mehanizmima djelovanja. U cilju određivanja antioksidacijskog kapaciteta vodenih ekstrakata ljekovitog bilja kadulje, klinčića, lovora, masline i ružmarina korištene su tri antioksidacijske metode: FRAP (engl. Ferric Reducing Antioxidant Power), DPPH (engl. 2,2-diphenyl-1- picrylhidrazyl assay) i ORAC (engl. Oxygen Radical Absorbing Capacity) metoda. Rezultati antioksidacijske aktivnosti određene DPPH metodom ukazuju na izuzetno dobru redukcijsku sposobnost svih testiranih ekstrakata ljekovitog bilja. ORAC i DPPH metodom ekstrakt masline imao je najveću antioksidacijsku aktivnost, a FRAP metodom ekstrakt klinčića. Obzirom na udio ukupnih fenola i antioksidacijski potencijal može se zaključiti da se ekstrakt klinčića pokazao kao najbolji, no i ostali testirani ekstrakti pokazuju izniman antioksidacijski potencijal i mogućnost primjene u prehrambenoj industriji kao zamjena za sintetske aditive.
Sažetak (engleski)
Consumer concerns about the harmfulness of synthetic additives are increasingly affecting the use of natural additives that can provide safe and equally quality food. Interest in the possible use of natural food additives, whether to prevent the growth of foodborne pathogens or to delay its oxidative spoilage, is growing. Many studies point to the fact that plant extracts, thanks to phenolic compounds, possess good antioxidant properties. To determine the activity of a sample, different methods based on different mechanisms of action are used. In order to determine the antioxidant capacity of aqueous extracts of sage, clove, laurel, olive, and rosemary, three antioxidant methods were used: FRAP (Ferric Reducing Antioxidant Power), DPPH (2,2-diphenyl-1-picrylhydrazyl assay), and ORAC (Oxygen Radical Absorbing Capacity) method. The results of antioxidant activity determined by the DPPH method indicate an extremely good reducing ability of all tested herbs extracts. The olive extract showed the highest antioxidant activity using ORAC and DPPH method, and clove extract using the FRAP method. Considering the total phenols content and antioxidant potential, it can be concluded that clove extract proved to be the best, but other tested extracts show exceptional antioxidant potential and the possibility of application in the food industry as a substitute for synthetic additives.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:167:912695
Studijski programNaziv: Diplomski sveučilišni studij Prehrambena tehnologija
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/a inženjer/ka prehrambene tehnologije (mag.preh.tehn.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2020-11-11 10:54:36