Termička, enzimska i mikrovalovima potpomognuta razgradnja glukozinolata te njihova identifikacija preko razgradnih i desulfatiziranih produkata

Vlajčević, Dina

prikaz prve stranice dokumenta Termička, enzimska i mikrovalovima potpomognuta razgradnja glukozinolata te njihova identifikacija preko razgradnih i desulfatiziranih produkata

diplomski rad

Termička, enzimska i mikrovalovima potpomognuta razgradnja glukozinolata te njihova identifikacija preko razgradnih i desulfatiziranih produkata

diplomski rad

2018. urn:nbn:hr:167:449282

Vlajčević, Dina

Sveučilište u Splitu
Kemijsko-tehnološki fakultet
Odsjek za kemiju

Citirajte ovaj rad

APA 6th Edition

Vlajčević, D. (2018). Termička, enzimska i mikrovalovima potpomognuta razgradnja glukozinolata te njihova identifikacija preko razgradnih i desulfatiziranih produkata : diplomski rad (Diplomski rad). Split: Sveučilište u Splitu, Kemijsko-tehnološki fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:167:449282

MLA 8th Edition

Vlajčević, Dina. "Termička, enzimska i mikrovalovima potpomognuta razgradnja glukozinolata te njihova identifikacija preko razgradnih i desulfatiziranih produkata : diplomski rad." Diplomski rad, Sveučilište u Splitu, Kemijsko-tehnološki fakultet, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:167:449282

Chicago 17th Edition

Harvard

Vlajčević, D. (2018). 'Termička, enzimska i mikrovalovima potpomognuta razgradnja glukozinolata te njihova identifikacija preko razgradnih i desulfatiziranih produkata : diplomski rad', Diplomski rad, Sveučilište u Splitu, Kemijsko-tehnološki fakultet, citirano: 18.11.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:167:449282

Vancouver

Vlajčević D. Termička, enzimska i mikrovalovima potpomognuta razgradnja glukozinolata te njihova identifikacija preko razgradnih i desulfatiziranih produkata : diplomski rad [Diplomski rad]. Split: Sveučilište u Splitu, Kemijsko-tehnološki fakultet; 2018 [pristupljeno 18.11.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:167:449282

IEEE

D. Vlajčević, "Termička, enzimska i mikrovalovima potpomognuta razgradnja glukozinolata te njihova identifikacija preko razgradnih i desulfatiziranih produkata : diplomski rad", Diplomski rad, Sveučilište u Splitu, Kemijsko-tehnološki fakultet, Split, 2018. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:167:449282

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:167:449282

Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.

Podaci o radu

Naslov	Termička, enzimska i mikrovalovima potpomognuta razgradnja glukozinolata te njihova identifikacija preko razgradnih i desulfatiziranih produkata : diplomski rad
Naslov (engleski)	Enzymatic and microwawe assisted degradation of glucosinolates and their identification using breakdown and desulfated products : diploma thesis
Autor	Dina Vlajčević
Mentor	Ivica Blažević (mentor)
Član povjerenstva	Franko Burčul (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva	Mario Nikola Mužek (član povjerenstva)
Član povjerenstva	Ivica Blažević (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj	Sveučilište u Splitu Kemijsko-tehnološki fakultet (Odsjek za kemiju) Split
Datum i država obrane	2018-07-13, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana	PRIRODNE ZNANOSTI Kemija
Sažetak	Glukozinolati su sekundarni metaboliti koji su zastupljeni u 16 botaničkih porodica reda Capparales, a najznačajnija je porodica Brassicaceae u koju se ubrajaju dobro poznate biljke iz svakodnevne prehrane kao što su kupus, brokula, cvjetača, prokulice, rotkvica, repa, gorušica i druge. Po kemijskoj strukturi to su β- tioglukozidni-N-hidroksisulfati s varijabilnim bočnim lancem. Glukozinolati su kemijski i biološki neaktivni. Enzimskom, kemijskom ili termičkom razgradnjom nastaje niz biološki aktivnih produkata od kojih su najviše istaživani izotiocijanati. U ovom radu primjenjene su različite metode izolacije uključujući hidrodestilaciju, autolizu te mikrovalnu destilaciju i ekstrakciju kako bi istražili termičku, enzimsku i mikrovalovima potpomognutu razgradnju glukozinolata. Posebno je zanimljiva mikrovalna ekstrakcija jer predstavlja pravi primjer zelene tehnologije. Cilj ovoga rada bio je izolirati i identificirati hlapljive sumporove spojeve iz sredozemne rusomače (Capsella bursa-pastoris L. Medik.), rotkvice (Raphanus sativus var. radicula Pers.), bijele rotkve (Raphanus sativus var. longipinnatus L.H. Bailey), čunjastog repušca (Bunias erucago L.) i sivkaste ljubičine (Matthiola inacana (L.) R. Br.). Za identifikaciju izoliranih spojeva korištene su GC-MS i HPLC-UV tehnike. U izolatima sredozemne rusomače identificiran je samo dimetil trisulfid. U izolatima rotkvice je preko razgradnih produkata identificiran glukodehidroerucin, a u bijeloj rotkvi glukodehidroerucin i glukoberteroin. U izolatima čunjastog repušca su preko desulfatiziranih produkata identificirani glukoerucin, glukonapin i glukotropeolin, a u sivkastoj ljubičini glukorafenin.
Sažetak (engleski)	Glucosinolates are secondary metabolites present in 16 botanical families of the Capparales Order, among which the most important is Brassicaceae family, which includes well-known plants of everyday nutrition such as cabbage, broccoli, cauliflower, broomsticks, radis, beets and others. Chemically these are β- thioglucoside-N-hydroxysulfates with a variable side chain. Glucosinolates are chemically and biologically inactive. Enzymatic, chemical, and thermal degradation result in formation of series of biologically active products, among which the most studied ones are isothiocyanates. In our study, we used different methods including hydrodistillation, autolysis followed by extraction, and microwave assisted distillation and extraction in order to investigate thermal, enzymatic, and microwave-assisted decomposition of glucosinolates. Microwave extraction is particularly interesting because it represents a true example of green technology. The aim of this study was to isolate and identify volatile sulfur compounds from the Capsella bursa-pastoris L. Medik., Raphanus sativus var. radicula Pers., Raphanus sativus var. longipinnatus L. H Bailey, Bunias erucago L. and Matthiola inacana (L.) R. Br.). GC-MS and HPLC-UV techniques were used to identify the isolated compounds. Only dimethyl trisulfide was identified in the isolates of the Capsella bursa-pastoris L. Medik. Glucodehydroerucin has been identified by the breakdown products in Raphanus sativus var. radicula Pers. and glucodehydroerucin and glucoberteroin in Raphanus sativus var. longipinnatus L. H Bailey. Glucoerucin, gluconapin and glucotropaeolin in Bunias erucago L. and glucoraphenin in Matthiola inacana (L.) R. Br. have been identified by their desulfated products.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezik	hrvatski
URN:NBN	urn:nbn:hr:167:449282
Projekt	Šifra: 1316 Naziv: Biljke kao izvor bioaktivnih sumporovih spojeva te njihova sposobnost hiperakumulacije metala Kratica: BioSMe Voditelj: Ivica Blažević Pravna nadležnost: Hrvatska Financijer: HRZZ
Studijski program	Naziv: Kemija; smjerovi: Kemija okoliša, Organska kemija i biokemija Smjer: Kemija okoliša Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra kemije (mag. chem.)
Vrsta resursa	Tekst
Način izrade datoteke	Izvorno digitalna
Prava pristupa	Otvoreni pristup Datum isteka embarga: 2020-07-13
Uvjeti korištenja
Javna napomena	Ključne riječi doradio knjižničar/ Key words are revised by the librarian
Datum i vrijeme pohrane	2018-10-01 09:59:39