prikaz prve stranice dokumenta Utjecaj tehnološkog postupka produžene maceracije na antimikrobni učinak bijelog vina
  Preuzmi
PDF 1.28 MB
diplomski rad
Utjecaj tehnološkog postupka produžene maceracije na antimikrobni učinak bijelog vina
diplomski rad
2017. urn:nbn:hr:167:566408
Begonja, Ante
Sveučilište u Splitu
Kemijsko-tehnološki fakultet
Odsjek za kemiju
Sveučilište u Splitu
Medicinski fakultet

Citirajte ovaj rad

Begonja, A. (2017). Utjecaj tehnološkog postupka produžene maceracije na antimikrobni učinak bijelog vina : diplomski rad (Diplomski rad). Split: Sveučilište u Splitu, Kemijsko-tehnološki fakultet; Split: Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:167:566408

Begonja, Ante. "Utjecaj tehnološkog postupka produžene maceracije na antimikrobni učinak bijelog vina : diplomski rad." Diplomski rad, Sveučilište u Splitu, Kemijsko-tehnološki fakultet; Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet, 2017. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:167:566408

Begonja, Ante. "Utjecaj tehnološkog postupka produžene maceracije na antimikrobni učinak bijelog vina : diplomski rad." Diplomski rad, Sveučilište u Splitu, Kemijsko-tehnološki fakultet; Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet, 2017. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:167:566408

Begonja, A. (2017). 'Utjecaj tehnološkog postupka produžene maceracije na antimikrobni učinak bijelog vina : diplomski rad', Diplomski rad, Sveučilište u Splitu, Kemijsko-tehnološki fakultet; Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet, citirano: 08.12.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:167:566408

Begonja A. Utjecaj tehnološkog postupka produžene maceracije na antimikrobni učinak bijelog vina : diplomski rad [Diplomski rad]. Split: Sveučilište u Splitu, Kemijsko-tehnološki fakultet; Split: Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet; 2017 [pristupljeno 08.12.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:167:566408

A. Begonja, "Utjecaj tehnološkog postupka produžene maceracije na antimikrobni učinak bijelog vina : diplomski rad", Diplomski rad, Sveučilište u Splitu, Kemijsko-tehnološki fakultet, Split; Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet, Split, 2017. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:167:566408

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:167:566408
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovUtjecaj tehnološkog postupka produžene maceracije na antimikrobni učinak bijelog vina : diplomski rad
Naslov (engleski)The influence of prolonged maceration on technological process on the antimicrobial effect of white wine : diploma thesis
AutorAnte Begonja
MentorIvana Mudnić (mentor)
Član povjerenstvaMladen Boban (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaVedrana Čikeš Čulić (član povjerenstva)
Član povjerenstvaIvana Mudnić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Splitu
Kemijsko-tehnološki fakultet
(Odsjek za kemiju)
Split
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Splitu
Medicinski fakultet
Split
Datum i država obrane2017-10-06, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Farmacija
Sažetak
Ciljevi ovog istraživanja su: ispitati antimikrobni učinak maceriranog bijelog vina protiv bakterije E. coli i S. enterica, serovar Enteritidis; usporediti antimikrobni učinak maceriranog i standardnog bijelog vina te utvrditi utječe li tehnološki postupak produljene maceracije na antimikrobni učinak bijelog vina; utvrditi povezanost sadržaja ukupnih fenola i fenolnog sastava s antimikrobnim učincima vina. Materijali i metode: Sadržaj i sastav ukupnih fenola određen je spektrofotemetrijskim metodama. Antioksidacijski učinci mjereni su FRAP (engl. Ferric reducing antioxidant power) metodom, a enološki fizikalno-kemijski parametri standardnim enološkim metodama. Antimikrobni učinak ispitan je inokulacijom bakterijskih suspenzija s vinom na ploče s krvim agarom u unaprijed određenim vremenskim razmacima, u duplikatu. Nakon 24-satne inkubacije vizualno se vršila detekcija bakterijskih kolonija, do pronalaska ploče s izostankom vidljivog porasta. Rezultati: Koncentracija ukupnih fenola bila je gotovo deset puta, a flavonoida više od nekoliko stotina puta manje u standardnom vinu u odnosu na uzorak maceriranog bijelog vina. Sukladno tome, macerirano bijelo vino ostvarilo je i snažniji antioksidacijski učinak. S druge strane macerirano je vino ostvarilo slabiji antibakterijski učinak protiv obje bakterijske vrste s vremenom inkubacije koje je bilo različito za svaku kombinaciju uzorka vina i bakterijske vrste. Zaključci: Tehnološki postupak produljene maceracije rezultirao je vinom bogatijeg ukupnog fenolnog, flavonoidnog i ne-flavonoidnog sadržaja te snažnijeg antioksidacijskog djelovanja. Macerirano bijelo vino proizvedeno tehnološkim postupkom produljene maceracije ostvarilo je antibakterijski učinak protiv E. coli i S. enterica, serovar Enteritidis. Antimikrobni učinak maceriranog vina bio je slabiji u odnosu na učinak standardnog vina. Rad je proveden u sklopu istraživačkog projekta 8652 Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ) „Biološki učinci vina: utjecaj vinifikacijske tehnologije, dealkoholizacije i starenja vina“, voditelja prof. dr. sc. Mladena Bobana.
Sažetak (engleski)
The research goal: The aims of this study were to examine the antimicrobial effect of macerated white wine against E. coli and S. enterica, serovar Enteritidis; compare the antimicrobial effect of macerated and standard white wines and determine whether the technological process of prolonged maceration affects the antimicrobial activity of white wine; to establish the correlation between total phenol and phenolic content with the antimicrobial effects of wine. Materials and Methods: The content and composition of the total phenols is determined spectrophotometrically. Antioxidant effects were measured by FRAP (Ferric reducing antioxidant power) method, and enological physical- chemical parameters by standard enological methods. The antimicrobial effect was investigated by inoculation of bacterial suspensions with wine on blood agar plates at predetermined time intervals, in duplicate. After 24-hour incubation, visualization of bacterial colonies was performed until the plate with no apparent bacterial growth was found. Results: Concentration of total phenol was almost ten times, and flavonoids over several hundred times less in the standard wine sample in comparison to the macerated one. Accordingly, macerated wine has a stronger antioxidant effect. On the other hand, the macerated wine had a lower antibacterial effect against both bacterial species with incubation time that was different for each combination of wine and bacterial species. Conclusions: The technological process of extended maceration resulted in a wine of richer total phenol, flavonoid and non-flavonoid content and stronger antioxidant activity. The macerated white wine produced by the technological process of prolonged maceration showed antibacterial effect against E. coli and S. enterica, serovar Enteritidis. The antimicrobial effect of macerated wine was weaker than the effect of standard wine. This work was supported by Croatian Science Foundation (HRZZ), project 8652 „Biological Effects of Wine: The Influence of Vinification Technology, Dealcoholization and Aging of Wine“, project leader prof. Mladen Boban.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:167:566408
ProjektŠifra: 8652
Naziv: Biološki učinci vina: utjecaj vinifikacijske tehnologije, dealkoholizacije i starenja vina
Kratica: BioWine
Voditelj: Mladen Boban
Pravna nadležnost: Hrvatska
Financijer: HRZZ
Studijski programNaziv: Farmacija
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra farmacije (mag. pharm.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Javna napomenaKljučne riječi doradio knjižničar/ Key words are revised by the librarian
Datum i vrijeme pohrane2018-07-16 11:12:01