Zbog povećanja broja oboljenja uzrokovanih patogenim mikroorganizmima prisutnim u hrani dolazi do sve veće zabrinutosti potrošača oko njene sigurnosti. Zahtjevi za sigurnom i kvalitetnom hranom rastu kao i briga zbog uporabe kemikalija i sintetskih konzervansa koji se koriste kako bi inhibirali rast patogena. Navedeni problemi i zahtjevi potrošača povećali su potrebu za primjenom alternativnih metoda za očuvanje kvalitete hrane, pa tako hrana pripremljena i očuvana prirodnim aditivima postaje sve popularnija. Kemijski sastav začina je kompleksan i svaki obično ima neki specifičan i dominantan sastojak koji pridonosi aromi proizvoda i/ili antimikrobnom i antioksidacijskom djelovanju samog začina. Upravo iz tog razloga je dokazano da pojedini začini imaju antimikrobni učinak prema nizu patogenih bakterija koje mogu uzrokovati kvarenje hrane. Smatra se da jedne od glavnih komponenta u začinima odgovorne za njihovo antioksidacijsko i antimikrobno djelovanje su fenolni spojevi. U ovom radu ispitana je antimikrobna aktivnost odabranih vrsta začinskog bilja na patogenog uzročnika kvarenja hrane, Enterococcus faecalis. Analiza je provedena na šesnaest (16) različitih začinskih biljaka, dok su analize provedene korištenjem dviju različitih metoda: metodom difuzije u jažicama (engl. Well diffusion method) te metodom određivanja minimalne inhibitorne koncentracije (engl. Minimal inhibitory concentration, MIC). Dobiveni rezultati ukazuju na dobra antiomikrobna svojstva nekoliko začinskih biljaka od kojih se posebno ističe češnjak s niskom MIC vrijednosti (35,89 mg GAE/L) i dobrom inhibicijskom aktivnosti (> 15 mm).