Ambalaža predstavlja svaki proizvod koji se upotrebljava za čuvanje i transport sirovina i gotovih proizvoda. Polimeri se zbog svojih povoljnih svojstava, lakog oblikovanja te male gustoće često koriste za izradu ambalaže. Proizvodnja polimerne ambalaže raste, a time i količina polimernog ambalažnog otpada. U 2019. godini u Republici Hrvatskoj više od 50% ambalaže završilo je na odlagalištima od čega je preko 17% plastične ambalaže. Neadekvatno odlaganje polimernog otpada zajedno sa polimernom ambalažom, predstavlja velik ekološki problem današnjice, kako u svijetu tako i u Republici Hrvatskoj. Osim štetnog utjecaja na okoliš, odlaganje ambalažnog otpada sa svojim vrijednim materijalnim i energetskim svojstvima ima negativan utjecaj na ekonomiju. Kao članica Europske unije Hrvatska je dužna ispunjavati zahtjeve i visoke standarde gospodarenja polimernim otpadom te u korisne svrhe koristiti novac iz EU fondova. Glavni cilj Europske unije jest ostvariti kružno gospodarstvo, odnosno odbačeni ambalažni otpad oporabiti te ponovno koristiti. Na taj način smanjuje se količina otpada i emisija štetnih plinova te utrošak resursa (ušteda sirovina). Kako bi se riješio problem otpada općenito, treba razviti dobar sustav gospodarenja otpadom, odnosno odvojenog prikupljanja te njegove ponovne uporabe u materijalne ili energetske svrhe. U ovome radu provedena je analiza gospodarenja polimernim ambalažnim otpadnom u Republici Hrvatskoj temeljem službeno dostupnih podataka.