Pages
-
-
Adsorpcija i adsorpcijski modeli izotermi
-
Nikola Marinović Adsorpcija je široko primjenjiv postupak odvajanja, posebno u sanaciji okoliša, zbog svojih niskih troškova i visoke učinkovitosti. Mehanizam adsorpcije uglavnom uključuje kemijsku adsorpciju koja nastaje stvaranjem kemijskih veza, fizikalnu adsorpciju povezanu s van der Waalsovom silom i ionsku izmjenu. Jednadžbe adsorpcijskih izotermi koje se koriste za opisivanje eksperimentalnih podataka i termodinamičke pretpostavke modela često daju uvid u mehanizam adsorpcije,...
-
-
Adsorpcija kobaltovih iona na ljuskama pistacija
-
Igor Plavčić U ovom je diplomskom radu ispitana adsorpcija kobaltovih iona na ljuskama pistacija u ovisnosti o različitim početnim koncentracijama otopina kobaltovih iona (3,543; 7,028; 10,061; 17,138 te 24,452 mmol dm -3 ) pri stalnoj temperaturi od 303 K, brzini miješanja od 200 okr min -1 , u trajanju od 96 h. Uočava se, na temelju dobivenih rezultata, eksponencijalan porast količine adsorbiranih kobaltovih iona na ljuskama pistacija ( qe ) s porastom početne koncentracije kobaltovih iona u...
-
-
Adsorpcija niklovih iona na ljuskama jaja (T = 308 K)
-
Iva Majić U ovom je diplomskom radu ispitana adsorpcija niklovih iona na ljuskama jaja u ovisnosti o različitim početnim koncentracijama otopina niklovih iona (3,922; 9,885; 13,139; 20,411 30,327 mmol dm-3) pri stalnoj temperaturi od 308 K, brzini miješanja od 200 okr min-1, u trajanju od 96 h. Na temelju dobivenih rezultata može se zaključiti kako količina adsorbiranih niklovih iona (qe) raste s porastom početne koncentracije niklovih iona u otopini (c0) postižući maksimalnu vrijednost pri...
-
-
Aktivacija aluminija galijem
-
Iva Ostrički U ovom radu je mjerenjem vremenske promjene potencijala otvorenog strujnog kruga, primjenom polarizacijskih metoda (potenciodinamčke polarizacije i galvanostatske pulsne metode (uz paralelno mjerenje volumena vodika)) te elektrokemijske impedancijske spektroskopije ispitano ponašanje Al i Al-Ga legura (s 0.01, 0.05 0.10 i 0.20 % Ga) u NaCl otopini. Legiranjem aluminija malim količinama Ga (do 0.20 %) uklanjaju se njegovi osnovni nedostaci pri primjeni u Al-zrak...
-
-
Allium Cepa L.: Kemijski sastav i biološka aktivnost
-
Nikolina Pervan Luk (Allium cepa L.) je jedna od najčešće uzgajanih vrsta iz roda Allium (Amarylldaceae) koji broji više od 500 vrsta. Prepoznatljiv okus, miris, kao i česta lakrimacija (suzenje očiju) te farmakološka svojstva potječu od prisutnih organosumporovih spojeva nastalih enzimskom hidrolizom nehlapljivih S-alk(en)il cistein sulfoksida. U radu je napravljena izolacija eteričnog ulja hidrodestilacijom u aparaturi po Clevengeru iz triju vrsta komercijalno pribavljenih lukova (crveni,...
-
-
Allium neapolitanum Cirillo: utjecaj autolize na kemijski sastav sumporovih spojeva dobivenih hidrodestilacijom
-
Ružica Brkić Allium neapolitanum Cirillo (lat. Allium- češnjak, neapolitanum- napuljski) je višegodišnja biljka iz roda Allium, koji se sastoji od mnogo različitih vrsta. Ovu vrstu karakterizira specifičan okus, miris, lakrimacija (suzenje očiju) te farmakološka svojstva koja potječu od prisutnih hlapljivih sumporovih spojeva nastalih enzimskom hidrolizom nehlapljivih S-alk(en)il cistein sulfoksida. Eterično ulje dobiveno je iz različitih dijelova biljke (cvijet,...
-
-
Amilografsko određivanje kvalitete pšeničnog brašna uz upotrebu otopine mliječne kiseline
-
Lucija Đaković Zadatak ovog rada bio je ispitati utjecaj primjene otopine mliječne kiseline u amilografskim ispitivanjima bez zagrijavanja suspenzije brašna i vode te odrediti razlike u viskoznosti suspenzije u odnosu na određivanje s vodom kao otapalom. Osim toga, kako bi se utvrdila eventualna međuovisnost, provedena je usporedba dobivenih rezultata amilografskog određivanja viskoznosti suspenzije brašna i otopine mliječne kiseline s udjelima proteina i glutena, s...
-
-
Analitičke metode dokazivanja teških metala u biljnim materijalima
-
Anđela Radan U prirodi su prisutne veće koncentracije teških metala čiji uzrok možemo tražiti u prirodi ili antropogenom djelovanju. Teški metali su, po definiciji, elementi gustoće veće od 5 g/cm 3 . Dok neki mogu biti osnovni nutrijenti, ostali mogu biti otrovni. Oni u ljudskom organizmu izazivaju razne poremećaje karcinogene i nekarcinogene prirode, a može doći do trovanja konzumiranjem hrane biljnog podrijetla. Kroz zakonsku regulativu je propisana dozvoljena...
Pages