| Abstract | NASLOV RADA
Učinkovitost farmakoterapije arterijske hipertenzije u ordinacijama obiteljske medicine u urbanoj, ruralnoj i otočnoj sredini Južne Hrvatske: povijesno prospektivno istraživanje.
CILJ ISTRAŽIVANJA
Usporedba značajki i učinkovitosti terapijskog pristupa novodijagnosticiranoj arterijskoj hipertenziji u urbanoj, ruralnoj i otočnoj sredini (Split vs. Dalmatinska zagora vs. južnohrvatski otoci), u prvoj godini liječenja. Prepostavili smo postojanje razlike u drukčijoj prometnoj povezanosti u gradu i višem socio-ekonomskom standardu, geografskoj izoliranosti otoka i sela te slabijoj dostupnosti ordinacija OM i javnih ljekarni.
ISPITANICI I METODE
Podatci su prikupljeni iz medicinskih dokumentacija 9 ordinacija OM te se svakog uključenog pacijenta pratilo jednak vremenski period (365 dana) od dana dijagnosticiranja I10. U slučaju nedostatne medicinske evidencije, težih akutnih i kroničnih bolesti te prisustva diabetesa mellitusa, ispitanici nisu uključeni u istraživanje. Primarne mjere ishoda bile su stope postignute kontrole, srednje vrijednosti arterijskoga tlaka prije i nakon godine dana liječenja te komplikacije liječenja. Sekundarne su bile izbor inicijalnih mjera liječenja, postavljanje dijagnoze od strane liječnika OM ili specijalista (najčešće internist), propisivanje lijekova s Osnovne ili Dopunske liste, duljina bolovanja te broj posjeta ordinaciji OM. Zabilježeni su i uključeni lijekovi, ukupan dnevni broj tableta te godišnji broj lijekova po pacijentu.
Istraživanjem je obuhvaćen i ekonomski aspekt farmakoterapije. Za statističku je raščlambu podataka korišten statistički program MedCalc (Mariakerke, Belgija).
REZULTATI
Statistička analiza obuhvatila je ukupno 213 pacijenata. Veći je udio uključenih žena hipertoničarki bio u gradu, dok su na selu i otoku prednjačili muškarci (64,1 % vs. 57,7 % vs. 54,9 %; P=0,022). Razmjerno su visoke stope postizanja normotenzije bile prisutne u sve tri sredine (57,8 % vs. 57,7 % vs. 56,3 %; P=0,981). Jedino se dijastolički arterijski tlak razlikovao nakon godine dana liječenja (P=0,012). Blokatori kalcijevih kanala najčešće su propisivana skupina inicijalne terapije u gradu (28,6 %), dok su ACE inhibitori na prvom monoterapijskom mjestu na selu (28,0 %) i otoku (22,7 %), ali i u okviru promatrane godine dana liječenja u cijelom uzorku. Propisivanje lijekova s Osnovne ili Dopunske liste lijekova razlikovalo se među liječnicima uključenim u istraživanje (P=0,001).
ZAKLJUČCI
Urbana, ruralna i otočna sredina Južne Hrvatske ne razlikuju se po stopi postizanja normotenzije u novodijagnosticiranih hipertoničara nakon godine dana liječenja, i ona je razmjerno visoka (~57 %). Viša je nego one objavljene u najpoznatijim svjetskim rezultatima te potencijalno upućuje na povećanje uspješnosti reguliranja arterijske hipertenzije u Hrvatskoj. Potrebna je veća osviještenost liječnika o prednostima fiksnih kombinacija jer bi takva promjena strategije liječenja trebala dodatno povisiti stopu postignute normotenzije. Uočene razlike u odabiru lijekova s Osnovne ili Dopunske liste lijekova među liječnicima, kao i ukupnom godišnjem trošku liječenja jednog novodijagnosticiranog hipertoničara značajnom za Zavod, upućuju na potrebu za nacionalnim smjernicama o liječenju arterijske hipertenzije koje se moraju temeljiti na rezultatima farmakoekonomskih analiza. |
| Abstract (english) | DIPLOMA THESIS TITLE
Effectiveness of arterial hypertension treatment in family medicine clinics in urban, rural and island environment in South Croatia: historical prospective study.
OBJECTIVES
Comparison of characteristics and effectiveness of hypertension control in urban, rural and island environment (Split vs. Dalmatian hinterland vs. southern Croatian islands), in the first year of treatment. We assumed different living conditions – better transport connections and higher socio-economic standard in the city, the geographical isolation of hinterland and islands with less access to medical services and public pharmacies.
PATIENTS AND METHODS
Data were collected from medical records of 9 family medicine practice by following each patient the same period (365 days) from the visit when hypertension was diagnosed. In case of insufficient medical records, severe acute and chronic diseases or diabetes mellitus, patients were not involved in the study. The primary outcome measures were rates of achieving normotension, mean arterial pressure before and after one-year treatment and complications of treatment. Secondary outcome measures included choice of initial treatment, diagnosis by a physician or a medical specialist, prescribing drugs fully or partially covered by Croatian Health Insurance Fund, length of sick leave and number of visits to physicians. Types of antihypertensive medication, number of daily pills and annual number of drugs per patient were also compared. The research also covered economic aspect of pharmacotherapy. For the statistical analysis of data, the program MedCalc (Mariakerke, Belgium) was used.
RESULTS
Statistical analysis included a total of 213 patients. A higher proportion of women with hypertension was in urban areas while men led in rural and island areas (64,1 % vs. 57,7 % vs. 54,9 %; P=0,022). Relatively high success rates of achieving normotension one year following the initial diagnosis were found in all three areas (57,8 % vs. 57,7 % vs. 56,3 %; P=0,981). Only diastolic blood pressure differed after one-year treatment (P=0,012). Calcium channel blockers were the most frequently prescribed pharmacotherapeutic group of initial treatment in urban areas (28,6 %) while ACE inhibitors were in rural (28,0 %) and island areas (22,7 %), as well as within observed one-year treatment of the whole sample.
Prescribing medications from Croatian list of medications fully or partially covered by Croatian Health Insurance Fund differed among involved physicians (P=0,001).
CONCLUSION
Urban, rural and island areas of the South Croatia do not differ by rate of achieving normotension in newly diagnosed hypertensive patients after one-year treatment, and it’s relatively high (~57 %). It's higher than other most significant international results. It potentially referrs to more successful regulation of arterial hypertension in Croatia. It's required to raise physicians' awareness about benefits of fixed-drug combinations in order to increase rate of achieving normotension even more. Differences in total annual cost of treating one newly diagnosed hypertensive patient for the Croatian Health Insurance Fund and prescribing preferences among physicians clearly point to necessary national guidelines for the management of arterial hypertension based on the pharmacoeconomic studies. |
